Prezentacija opštine – SA SLIKAMA

Opština Kučevo se nalazi u Republici Srbiji u njenom istočnom delu (u severnom delu Istočne Srbije – severoistočna Srbija). Opština Kučevo pripada Braničevskom upravnom okrugu i nalazi se u njenom istočnom delu (Braničevski upravni okrug ovuhvata opštine Kučevo, Golubac, Veliko Gradište, Malo Crniće, Žabari, Petrovac na Mlavi, Žagubica i grad Požarevac [gradske opštine: Kostolac i Požarevac] koji je sedište Okruga). Opština Kučevo u svom centralnom delu zahvata Zvišku kotlinu (Zvižd) i Zviške planine, kroz koje protiče zlatonostna reka Pek, dok na jugu obronke Homoljskih planina, na severoistoku obronke Severnog Kučaja, sa postepenim prelaskom ka severu u Stišku dolinu (ravnicu) i Braničevsku oblast. Površina na kojoj se opština Kučevo prostire je 721 km kvadratnih. Opština se nalazi na nadmorskoj visni od 110 (Zelenik) do 940 metara nadmorske visine (Štubej, Ceremošnja). Najviši planinski vrh je Štubej sa 940 metara nadmorske visine. Opštinu Kučevo karakteriše ravničarski i brdsko-planinski reljef sa umereno-kontinentalnom i planinskom klimom. Prosečna godišnja temperatura je +11,3 stepeni celzijusa. Teritorija opštine Kučevo obuhvata 26 naselja u kojima, prema popisu iz 2011. godine, živi 15.516 stalno nastanjenih stanovnika u 6360 domaćinstava i 9384 stanova, dok je ukupno popisanih 22.290 lica (među kojima su i lica na privremenom radu u inostranstvu). Administrativno sedište opštine Kučevo je gradsko naselje Kučevo. Opština Kučevo pripada statističkom regionu „Istočna i Južna Srbija”.


  • Naziv jedinice lokalne samouprave (opštine): OPŠTINA KUČEVO
  • Zgrada Opštine Kučevo (lice: svetlo plave i bele boje):

  • Grb Opštine Kučevo:

  • Adresa Opštine Kučevo: Ulica Svetog Save 76, 12240 Kučevo
  • Površina opštine Kučevo: 721 km2
  • Broj stanovnika prema Popisu iz 2011. godine: 15.516 stanovnika stalno nastanjenih, dok je ukupno popisano 22.290 lica
  • Broj stanovnika prema Popisu iz 2022. godine: 11.806 stanovnika stalno nastanjenih, dok je ukupno popisano 18.243 lica
  • Broj biračana dan 23.03.2025. prema Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave: 15.320 birača
  • Broj naselja u opštini Kučevo: 26 naselja

Nazivi svih 26 naselja u opštini Kučevo: Blagojev Kamen, Brodica, Bukovska, Velika Bresnica, Voluja, Vuković, Duboka, Zelenik, Kaona, Kučajna, Kučevo (administrativni centar, gradsko naselje), Lješnica, Mala Bresnica, Mišljenovac, Mustapić, Neresnica, Rabrovo, Ravnište, Radenka, Rakova Bara, Sena, Srpce, Turija, Ceremošnja, Cerovica, Ševica.

  • Broj katastarskih opština u opštini Kučevo: 29 katastarskih opština

Nazivi svih 29 katastarskih opština (KO) u opštini Kučevo: Blagojev Kamen, Bukovska, Velika Bresnica, Voluja, Vuković, Duboka, Zelenik, Kaona, Kučajna, Kučevo I, Kučevo II, Kučevo III, Lješnica, Mala Bresnica, Mišljenovac, Mustapić, Neresnica, Gložana, Popovac, Rabrovo, Ravnište, Radenka, Rakova Bara, Sena, Srpce, Turija, Ceremošnja, Cerovica, Ševica.

  • Broj mesnih zajednica u opštini Kučevo: 22 mesne zajednice

Nazivi svih 22 mesnih zajednica (MZ) u opštini Kučevo: Bukovska, Velika Bresnica, Voluja (za naseljena mesta: Voluja, Brodica i Blagojev Kamen), Vuković, Duboka, Zelenik, Kaona, Kučajna, Kučevo, Lješnica, Mišljenovac, Mustapić, Neresnica, Rabrovo (za naseljena mesta: Rabrovo i Mala Bresnica), Radenka, Rakova Bara, Sena, Srpce, Turija, Ceremošnja (za naseljena mesta: Ceremošnja i Ravnište), Cerovica, Ševica.

  • Panorama Kučeva sa Jelene stene:


Tabela: uporedni prikaz naselja, broja stanovnika u tri popisa (1991, 2002. i 2011. godine), mesnih zajednica i katastarskih opština sa njihovom površinom

BROJ STANOVNIKA NA TERITORIJI OPŠTINE KUČEVO
Redni broj NASELJE BROJ STANOVNIKA MESNA ZAJEDNICA KATASTARSKA OPŠTINA POVRŠINA (km2)
1991. 2002. 2011.
1. Blagojev Kamen 72 ▼    38 ▼    26 VOLUJA Blagojev Kamen 7,18
2. Brodica 1297 ▲1304 ▼  355 VOLUJA Voluja
3. Bukovska 674 ▼  587 ▼  402 BUKOVSKA Bukovska 46,55
4. Velika Bresnica 383 ▼  357 ▼  235 VELIKA BRESNICA Velika Bresnica 5,39
5. Voluja 1318 ▼1261 ▼  919 VOLUJA Voluja 160,84
6. Vuković 486 ▼  463 ▼  220 VUKOVIĆ Vuković 8,63
7. Duboka 1646 ▼1453 ▼  890 DUBOKA Duboka 32,07
8. Zelenik 327 ▲  337 ▼  186 ZELENIK Zelenik 5,21
9. Kaona 937 ▼  896 ▼  589 KAONA Kaona 23,46
10. Kučajna 570 ▼  560 ▼  386 KUČAJNA Kučajna 27,03
11. Kučevo 4846 ▲5302 ▼3944 KUČEVO Kučevo 1 Kučevo 2 Kučevo 3 26,91 1,49 1,43
12. Lješnica 386 ▼  357 ▼  189 LJEŠNICA Lješnica 9,36
13. Mala Bresnica 157 ▲  162 ▼  104 RABROVO Mala Bresnica 3,61
14. Mišljenovac 711 ▼  642 ▼  403 MIŠLJENOVAC Mišljenovac 16,00
15. Mustapić 1319 ▼1276 ▼  596 MUSTAPIĆ Mustapić 22,55
16. Neresnica 3128 ▼3069 ▼1954 NERESNICA Neresnica Gložana Popovac 67,02 50,51 15,06
17. Rabrovo 1441 ▼1397 ▼1025 RABROVO Rabrovo 16,64
18. Ravnište 260 ▼  186 ▼  119 CEREMOŠNJA Ravnište 6,71
19. Radenka 1288 ▼1138 ▼  609 RADENKA Radenka 45,07
20. Rakova Bara 806 ▼  686 ▼  421 RAKOVA BARA Rakova Bara 24,55
21. Sena 354 ▼  308 ▼  175 SENA Sena 12,08
22. Srpce 293 ▼  267 ▼  111 SRPCE Srpce 4,48
23. Turija 932 ▼  826 ▼  466 TURIJA Turija 21,89
24. Ceremošnja 425 ▼  396 ▼  243 CEREMOŠNJA Ceremošnja 27,29
25. Cerovica 436 ▲  537 ▼  314 CEROVICA Cerovica 7,19
26. Ševica 1157 ▼1071 ▼  635 ŠEVICA Ševica 24,98
26 25.649 24.876 15.516 22 29 721,18

▲ – porast broja stanovnika u odnosu na prethodni popis

▼ – opadanje broja stanovnika u odnosu na prethodni popis

POJAŠNJENJE: Broj stanovnika u opštini Kučevo prema popisu iz 2011. godine: 15.516 stanovnika stalno nastanjenih, tj. 22.290 lica ukupno popisana.

POTENCIJALI OPŠTINE KUČEVO

Dobra infrastrukturna povezanost (*UREDBA)

  • Teritoriju opštine Kučevo presecaju dve značajne saobraćajnice:

Državni put IB reda 33 (nekada magistralni put M-24): *veza sa državim putema A1 – Požarevac – Kučevo – Majdanpek – Negotin – državna granica sa Bugarskom (granični prelaz Mokranje).

Železnička pruga …Požarevac–Kučevo–Majdanpek… (putnički i teretni saobraćaj – nosivost 22,5 tona po osovini).

  • Opština Kučevo je odlično povezana regionalnim putevima:

Državni put IIB reda 376 (nekada regionalni put R-256): *Turija – Rakova Bara – Maleševo, i dalje državnim putem IIA reda 163 do Golupca (od Kučeva pa preko Krivače do Golupca ovim putem ima 30 km).

Državni put IIA reda 163 (nekada regionalni put R-108C-108A): *Lješnica–Zelenik–Golubac (od Kučeva preko Zelenika i Maleševa do Golupca ovim putem ima 31 km).

Državni put IIB reda 374 (nekada regionalni put R-108B): *Zelenik–Miljević–Braničevo (i dalje državnim putem IB reda 34 na levo se ide prema Velikom Gradištu – od Kučeva do Velikog Gradišta preko ovog puta ima 44 km, a na desno se ide prema Golupcu – od Kučeva do Golupca preko ovog puta ima 44,7 km).

Državni put IIA reda 147 (nekada regionalni put R-107): *Kučevo – Petrovac na Mlavi – Žabari – Velika Plana – Smederevska Plana – Mladenovac – Dučina – Barajevo – Lipovačka šuma (od Kučeva pa preko Kučajne do Petrovca na Mlavi ovim putem ima 32 km).

NAPOMENA: Kada se spomilje „od Kučeva”, razdaljine su merene od Opštinske uprave Kučevo (Ulica Svetog Save 76) pa do Opštinskih uprava opština navedenih gradova.

Strateški položaj opštine Kučevo

Slika: doradio (prilagodio) kucevacke.novine@gmail.com

Udaljenost od Kučeva do auto-puta E-75 Beograd–Niš (do petlje kod Vranova / Male Krsne) je 69 km.

Udaljenost od Kučeva do Beograda (BAS) je 131 km.

Udaljenost od Kučeva do Požarevca je 54 km.

Udaljenost od Kučeva do Majdanpeka je 48 km.

Udaljenost od Kučeva do Negotina je 121 km.

Udaljenost od Kučeva do Bora: 1) preko Debelog Luga i Krivelja je 98,7 km; 2) preko Majdanpeka, Slatine i Rudne Glave je 124 km; 3) preko Melnice, Petrovca na Mlavi, Krepoljina i Brestovca je 124 km.

Udaljenost od Kučeva do Golupca: preko Turije je 30 km, a preko Lješnice i Zelenika je 31 km.

Udaljenost od Kučeva do Velikog Gradišta je 44 km (preko Lješnice, Zelenika i Braničeva).

Udaljenost od Kučeva do Petrovca na Mlavi je 32 km (preko Kučajne).

NAPOMENA: Kada se spomilje „od Kučeva”, razdaljine su merene od Opštinske uprave Kučevo (Ulica Svetog Save 76) pa do Opštinskih uprava opština navedenih gradova.

Blizina tržišta zemalja regiona

Najbliži granični prelazi su sa Rumunijom i Bugarskom.

Najbliži drumski granični prelaz sa Rumunijom (članica Evropske unije) je granični prelaz Đerdap (kod Novog Sipa, Kladova/Đerdapa 1) 129 km, dok je sa Bugarskom (članica Evropske unije) najbliži granični prelaz granični prelaz Mokranje (kod Mokranja, Negotin) 135 km.

Blizina dunavskog rečnog koridora

Dunav (reka koja protiče ili čini granicu između 10 država) je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija reka u Evropi. Iako ne najveća, sigurno je najznačajnija evropska reka i predstavlja evropski saobraćajni koridor 7, tj. međunarodni plovni put E-80 – Dunav (Panevropski koridor VII). Dunav je, svojim tokom deo transevropskog plovidbenog sistema Dunav-Rajna-Majna, koji spaja istok i krajnji zapad Evrope (svojom dužinom spaja Severno more sa Crnim morem).

Do Velikog Gradišta ima 44 km (gde se nalazi Lučka kapetanija Veliko Gradište – državni granični prelaz za sve plovne objekte strane zastave), a do Golupca 30 km (gde se nalazi međunarodni rečni granični prelaz Usije [Golubac, Srbija] – Nova Moldava [Rumunija] za rečni saobraćaj, tj. za transport trajektom putničkih vozila i ljudi na liniji Usije [Golubac] – Nova Moldava).

Postojanje industrijske zone u Kučevu

Industrijska zona u Kučevu je površine 75,7 hektara i obuhvaćena je Planom detaljne regulacije. Ima izuzetno povoljan položaj u odnosu na važne državne saobraćajnice i koridore, a kroz samu zonu prolazi zaseban industrijski kolosek.

Neposredno je vezana za reku Pek tako da postoji mogućnost vodosnabdevanja iz aluviona Peka industrijskom vodom. Ima sprovedenu niskonaponsku električnu, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, a u neposrednoj blizini je novoizgrađena trafostanica 110/35 kV.

Veliki prirodni, privredni, poljoprivredni, rudni, sportski, turistički i drugi potencijali

Prirodni resursi (rudni potencijali): zlato, srebro, volfram, bakar, kvarc, gvožđe magmatskog tipa, krečnjak, mermer, mrki ugalj, pesak, kao i hrom i nikl. Na teritoriji opštine Kučevo postoje značajna nalazišta uglja u potezu naselja Turija – Rakova Bara – Radenka.

Razvoj drvne industrije (pod šumama je na teritoriji opštine Kučevo oko 34.820 hektara, od čega je 1/2 u vlasništvu JP „Srbijašume”).

Razvoj stočarstva (goveda, ovce, koze, svinje) i poljoprivrede (pod poljoprivrednim zemljištem na teritoriji opštine Kučevo je oko 35.320 hektara).

Pogodnost za podizanje zasada malina, kupina, lešnika, oraha, kao i pogodnost razvoja pčelarstva.

 

Pogodnost za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (vetro-parkovi, male hidroelektrane, solarni parkovi).

Termalne vode (opština je bogata neiskorišćenim termomineralnim izvorima).

Brownfield investicije (stara Centrala i Platani).

Gasifikacija opštine (kroz opštinu Kučevo, sva naselja, sprovedena je instalacija za gas).

Optička instalacija (postavljen optički kabl).

Veliki potencijal za ulaganje u oblast turizma:

Arheološki turizam – Arheološki antički lokalitet iz 3. veka nove ere „Kraku lu Jordan” u ataru sela Brodica na ušću reke Brodica u reku Pek, kao i stare peći eksploatacije kamena i proizvodnja kreča u Potajnici.

Lovni turizam – Postoji značajan fond krupne, sitne i pernate divljači.

Seoski turizam – Primer: seoski turizam domaćinstva Živojina Martinovića iz Duboke i Dragoslava Milića iz Ceremošnje.

Kongresni turizamHotel „Rudnik” (hotel poseduje malu salu za poslovne ručkove, restoran i veliku salu sa oko 600 mesta pogodne za sve vrste skupova).

Spleološki turizam – Veliki broj istraženih i neistraženih pećina. Na teritoriji opštine Kučevo ima 26 pećina od kojih su dve uređene i pristupačne posetiocima – Spomenik prirode „Pećina Ravništarka” u selu Ravnište (plan „Pećine Ravništarka” pogledajte OVDE) gde se nalazi i restoran, info-centar, brvnare za smeštaj (noćenje), otvoreni bazen, iznajmljivanje bicikala, igralište za decu, pešačka staza, atrijum, i Spomenik prirode „Pećina Ceremošnja” u Ceremošnji (plan „Pećine Ceremošnja” pogledajte OVDE) gde se nalazi i restoran domaćih (lokalnih) specijaliteta. Od neuređenih pećina, vredno je pomena one u naseljima: Duboka (plan pećine u Dubokoj pogledajte OVDE), Ševica, Turija, Kaona.

Manifestacioni turizam

  • Smotra narodnog stvaralaštva „Homoljski motivi” (Kučevo); LINK-1, LINK-2

  • Festival „Truba Miroslava Mileta Matušića” (Kučevo); LINK-1, LINK-2

  • Festival televizijskog etnološkog filma – „FESTEF” (Kučevo); LINK-1, LINK-2

  • Pozorišne svečanosti „Žanki u čast” (Rabrovo); LINK

  • Kolektivna izložba slika „Braničevska paleta” (Kučevo);

om

  • Likovna kolonija „Ravništarka” (Ravnište);

Festival vlaškog narodnog stvaralaštva „Omoljanca” (Ceremošnja);

  • „Izvorni dani Neresnice” (Neresnica);

  • Internacionalni festival „Dubočke rusalje”;

  • Takmičenje u kuvanju riblje čorbe (Voluja);

  • Pasuljijada (Voluja);

  • Gulašijada (Duboka, Kučevo, Radenka);

  • Kupusijada (Ševica);

  • Manifestacija „Dan Svete Petke” (Voluja);

  • Dani Staniše Paunovića (Turija);

  • Vašari: u Kučevu Kalinik (11. avgust) i Mala Gospojina (21. septembar), Preobraženje u Rabrovu (19. avgust);

  • Veče vlaške zabave

  • Manifestacije po naseljima povodom seoskih slava (zavetina)…


Slika: Zavetina u naselju Kučajna (Spasovdan, 2018. godine)

Izletnički turizam

  • Netaknuta očuvana zdrava priroda;

  • Vidikovac i klisura „Jelena stena” (Kučevo);

  • Vodenice potočare (Kaona, Kučevo, Neresnica…);

Izvori, izvorišta, vodopadi, vrela, reke, potoci, poput: vrelo „Šumeće” sa vodopadom u Turiji u zaseoku Šumeće; vodopad „Burau” kod izvora Ševiče reke; izvor mineralne vode „Duboka” u zaseoku Kisela voda u Neresnici; vodopad „Sige” u zaseoku Plavčevo u Ceremošnji;


Slike: Vodopad u zaseoku Šumeće u Turiji (levo) sa vodopadom u Rakovoj Bari (Malo vrelo) (desno)

Slike: jezero u Kučajni (levo) i jezero u Neresnici (desno)

  • Stare kuće i zaseoci;

Vila (letnjikovac) kralja Aleksandra I Karađorđevića (Neresnica);

  • Pešačko-planinarska staza: pećina u Ravništu – pećina u Ceremošnji – preko Velikog Štubeja (najvišeg vrha Homoljskih planina opštine Kučevo, 940 metara);

  • Etno-kuća „Katarina” u Potajnici (Kaona, između Kaone i Kučeva); „Hajdučki raj” u Ceremošnji…

Sportsko-rekreativni turizam

  • Planinarenje;

  • Biciklizam;

  • Mauntain biking (planinarski biciklizam);
  • Paraglajding (pored ostalih, sa Jelene stene u Potajnici);

  • Fudbal (tereni sa prirodnom i veštačkom travom);

  • Turniri u malom fudbalu, na male golove, letnji/noćni, po naseljima;

  • Rukomet (sportska hala kod osnovne škole u Kučevu);

  • Plivanje (zatvoreni poluolimpijski bazen u hotelu „Rudnik” u Kučevu i otvoreni bazen u Ševičkoj Neresnici);

  • Basket (Streetball – ulični basket u Kučevu);

  • Višenamenski sportski teren kod srednje škole u Kučevu (za: fudbal, odbojku, košarku i rukomet);

  • Džudo (Džudo klub „Kučevo” Kučevo);

  • Rekreativno trčanje;

  • Šah;

  • Teretana;

  • Stoni tenis;

  • Pecanje na rekama i potocima…

Slika: Reka Pek kroz Kučevo

Avanturistički turizam

  • Ispiranje zlata (na reci Pek);

  • Manastir „Stara Dajša” (između Turije i Kaone – u Staroj Dajši);
  • Obilazak starih vodenica, starih kuća i zaseoka…

Verski turizam – pravoslavne crkve

  • Kučevo – Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg,
  • Turija – Crkva Svetih apostola Petra i Pavla,
  • Voluja – Crkva Svete Petke,
  • Ševica – Crkva Svete Trojice,
  • Neresnica – Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg,
  • Rabrovo – Crkva Svetih apostola Petra i Pavla,
  • Mišljenovac – Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg,
  • Zelenik – Crkva Svetog Georgija.

Gastronomski (kulinarski) turizam

  • Lokalni vlaški i srpski specijaliteti specifični ovom kraju: čobanski doručak, gulaš od vrganja, vlaška proja, vlaške plaćinte, božićni dar, koljaša (vlaški kačamak), pica od kopriva, sarma od vinove loze, sarma od zelja, pita zeljanica, vanilice, musaka od paprika, musaka od maslačka, seljačko meso, dulek sa mlekom, starinski kolač, pogača, homoljski sir i med, bundeva sa mlekom, projare sa koprivom i vrganjima, i još mnogo toga.

Slikarski (verski) turizam

  • Raznolika prirodna bogatstva, istorijske građevine, verski objekti, stare vodenice i kuće, pećine i izvori, ispiranje zlata na Peku, legati (zbirke) slika naših poznatih kučevačkih umetnika (slikara) Dragana Kecmana (1956–2008), Lazara Lazovića (1960–2020), Miodraga Nadlačkog (1957–2020), i još mnogo toga, nepresušni su izvor za posetu, likovne kolonije i slikarstvo. Tu su i naši sadašnji slikarski stvaraoci koji kroz svoja umetnička dela prenose ime i slavu našeg Kučeva i opštine: slikar i skulptor (vajar) Petar Anđelković (atelje u Kučevu), mladi slikar Bojan Veljković, slikari Milan Glozić i Saša Dragojević i slikarke Saška Novaković i Zagorka Zaga Srbović (atelje u Neresnici, naivna umetnost i slikanje na staklu), i ostali.

Slike: Dragan Kecman (1, 2, 3. i 4) i Petar Anđelković (zadnja, peta slika)

Konkurentna i kvalifikovana radna snaga

Kvalifikovana radna snaga iz oblasti tekstilne i drvne industrije, kao i prerade kreča i kamena.

Usvojena plansko-tehnička dokumentacija

Lokalna strategija održivog razvoja opštine Kučevo 2014–2018;

Strateški plan održivog razvoja – Akcioni plan opštine Kučevo 2014–2018;

Prostorni plan i Plan generalne regulacije za naseljeno mesto Kučevo;

Regionalni prostorni plan Braničevsko-Podunavskog okruga;

Planovi generalne regulacije za ostala naseljena mesta opštine Kučevo;

Plan detaljne regulacije „Zaštita sliva reke Pek sa višenamenskim akumulacijama i izgradnja malih hidroelektrana”;

Studija hidrološko-hidrauličke analize vodnog režima i hidroenergetska analiza vodnog potencijala reke Pek sa izradom Studije opravdanosti izgradnje malih hidroelektrana i zaštita priobalja od velikih voda;

Plan detaljne regulacije područja vetroelektrane „Krivača” na teritoriji opštine Kučevo…

Institucionalna podrška za investitore

Objedinjena procedura i Odeljenje za lokalni ekonomski razvoj za opštinu Kučevo.

Ubrzana procedura izdavanja građevinskih dozvola…


OPŠTINA KUČEVO – ODLIKE, ZNAČAJ I POTENCIJALI (UKRATKO)
Skoro pa netaknuta prirodna lepota koja se prostire skoro na teritoriji cele opštine (visoravni, šume, reke, potoci, ravnice i značajan broj pećina) pogodna je za razvoj svih vrsta eko-turizma.

Netaknuta rudna bogatstva (kvarc, kreč, ugalj, zlato, potencijalno srebro i bakar…).

Ogroman potencijal za razvoj poljoprivrede, stočarstva i prehrambene industrije (po preporuci Ministarstva za poljoprivredu Republike Srbije, opština Kučevo poseduje potencijal u kultivaciji oraha i lešnika koji spadaju među najprofitabilnijim poljoprivrednim kulturama).

Ogroman potencijal za razvoj drvne i drvno-prerađivačke industrije (šumsko bogatstvo).

Dobra infrastruktura (revitalizovana pruga, novi i dobri putevi, blizina ka skoro svim okolnim opštinskim centrima [Majdanpek, Golubac, Veliko Gradište, Petrovac na Mlavi, Malo Crniće] i regionalnim centrima [Požarevc, Smederevo], kao i novi put u izgradnji ka centru opštine Žagubica).

Vrlo usko povezana i satkana multi-kulturalna sredina u kojoj složno žive Srbi, Vlasi i Romi.

Veliki broj stanovništva koji živi u dijaspori takođe predstavlja neiskorišćen privredni potencijal (ulaganja i saradnja).

Jedan od najstarijih festivala narodnog stvaralaštva na teritoriji Republike Srbije, Smotra narodnog stvaralaštva „Homoljski motivi” u Kučevu, ustojenog zarad očuvanja narodnih običaja i sloge među stanovništvom, sa vrlo bogatim višednevnim programom i svake godine sve više posećen.

Predsednik opštine Kučevo Nenad Mikić